Kućne ptice koje žive u kavezu uglavnom troše manje energije od ptica u prirodi, pa ishrana mora biti pažljivo izbalansirana. Ako ptica jede samo najmasnije semenke iz mešavine, vremenom može doći do gojaznosti, manjka minerala, slabijeg kvaliteta perja i problema sa opštom kondicijom. Zato je važno posmatrati ne samo šta se nalazi u posudi, već i šta ptica zaista pojede.
Kod papagaja se najčešće koristi namenski odabrana hrana za papagaje, prilagođena veličini i vrsti ptice. Kanarincima je potrebna sitnija i drugačije izbalansirana hrana za kanarince, dok divlje ptice u dvorištu imaju drugačije potrebe, posebno tokom zime. Pored osnovne hrane, korisne mogu biti i poslastice za ptice, ali samo kao umerena dopuna, a ne kao zamena za svakodnevni obrok.
Pravilna ishrana najbolje funkcioniše kada je deo šire nege. Ptica treba da ima svežu vodu svakog dana, čist prostor za hranjenje, bezbedan kavez, mogućnost kretanja i mentalnu stimulaciju. Zato uz hranu vredi obratiti pažnju i na kaveze za ptice, igračke za ptice i širu opremu za ptice, jer ishrana daje najbolje rezultate kada je ptica pravilno zbrinuta u svakodnevnom okruženju.
Prvi kriterijum pri izboru hrane je vrsta ptice. Tigrice, nimfe, kanarinci, egzote i veliki papagaji nemaju iste nutritivne potrebe, niti mogu jednako lako da jedu istu veličinu semenki, peleta ili dodataka. Hrana treba da bude prilagođena veličini kljuna, načinu hranjenja, nivou aktivnosti i osetljivosti vrste.
Kućne i divlje ptice ne bi trebalo dugoročno hraniti istom hranom. Papagaji, kanarinci, tigrice, nimfe i egzote imaju specifične potrebe koje zavise od vrste, veličine i načina života u kavezu. Njima je potrebna namenski odabrana hrana koja odgovara njihovom kljunu, metabolizmu i svakodnevnim potrebama.
Divlje ptice u dvorištu najčešće traže energetsku dopunu, posebno tokom hladnih meseci kada ima manje prirodne hrane. Za njih su pogodnije zimske mešavine, suncokret, lomljene žitarice, neslani kikiriki i masne pogače namenjene pticama. Hrana za divlje ptice treba da bude postavljena u čistoj i suvoj hranilici, a pokvašenu ili staru hranu treba redovno uklanjati.
Klasične mešavine semenki sastoje se od različitih semenki, žitarica i dodataka. Ptice ih često rado jedu jer su ukusne i omogućavaju prirodno ponašanje tokom hranjenja. Njihov nedostatak je to što ptica može da bira samo najukusnije ili najmasnije sastojke, a da ostavi ostatak. Tada obrok nije stvarno izbalansiran, iako mešavina na pakovanju deluje raznovrsno.
Peletirana hrana je formulisana tako da svaki zalogaj ima ujednačeniji sastav. To smanjuje selektivno hranjenje i olakšava kontrolu ishrane, posebno kod papagaja koji biraju samo suncokret ili orašaste delove. Peleti mogu biti veoma korisni, ali ih treba uvoditi postepeno, jer ptice često ne prihvataju novu strukturu hrane odmah.
Najbolji izbor zavisi od vrste ptice, njenih navika i preporuke stručnjaka ili veterinara. Kod nekih ptica se koristi kvalitetna mešavina semenki, kod nekih peletirana hrana, a kod mnogih kombinovan pristup uz sveže povrće, ciljane dodatke i kontrolisane poslastice.
Poslastice pticama treba davati povremeno i u malim količinama. One mogu biti korisne kao nagrada, pomoć u pripitomljavanju, deo treninga ili način da se ptici obogati svakodnevna rutina. Ipak, poslastice ne smeju da zamene osnovni obrok niti da postanu glavni razlog zbog kog ptica jede.
Ako ptica počne da odbija osnovnu hranu i čeka samo poslastice, njihovu količinu i učestalost treba smanjiti. Štapići, krekeri, voćne poslastice, masnije semenke i orašasti plodovi treba da budu dodatak, a ne osnova ishrane. Kod manjih ptica i mala količina poslastica može biti mnogo u odnosu na dnevni unos hrane.
Tokom zimskih meseci divljim pticama najviše odgovara energetski bogata hrana, jer im je potrebno više energije za održavanje telesne temperature. Dobri izbori su suncokret, proso, lomljene žitarice, neslani kikiriki, suvo voće i masne pogače namenjene pticama. Hrana treba da bude bez soli, začina i dodataka koji nisu pogodni za ptice.
Hranilicu treba postaviti na bezbedno mesto, zaštićeno od vlage, mačaka i drugih predatora. Najbolje je dodavati količinu koju ptice mogu pojesti u kraćem roku. Pokvašena, stara ili pokvarena hrana može privući insekte i glodare, ali i povećati rizik od širenja bolesti među pticama, pa je treba redovno uklanjati.
